Na početku radnoga dijela škole pozdravne riječi uputili su predstavnici organizatora. Predstojnik NKU-a prof. dr. Ivica Pažin istaknuo je kako "ova dva dana katehetske škole žele kročiti putem otkrivanja tajni djetetova života, djetetova osjećaja i ljubavi za lijepo".
Uime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića skup je pozdravio dr. Denis Barić, naglasivši da je "ovogodišnja škola sljubljena s događajem na razini sveopće Crkve" – Godinom vjere kojoj svoj svojevrsni doprinos mogu dati i djeca na način da svoju vjeru iskažu i kroz likovno izražavanje.
Pomoćnica ravnatelja AZOO-a Marijana Toljan naglasila je važnost stručnoga usavršavanja odgojitelja kako bi mogli što kvalitetnije promicati program vjerskoga odgoja. Načelnica Odjela za predškolski odgoj pri MZOS-u Marija Ivanković istaknula je, pak, kako je dobro odgojiti dijete nešto najljepše što se može dogoditi, a odgojitelji – koje je nazvala "draguljima na ovome svijetu" – u to ulažu svoj život.
Pred okupljenim odgajateljima održana su sljedeća predavanja:
1. "Duhovna dimenzija slike – kakve slike komuniciramo djeci predškolske dobi", don Anton Šuljić, prof.
2. "Estetski odgoj u interakciji s likovnošću", razgovor s akademskom slikaricom Almom Orlić
3. "Dijete i likovno stvaralaštvo", doc. dr. sc. Antonija Balić Šimrak
4. "Literarni i likovni jezik slikovnica vjerskog sadržaja", prof. dr. sc. Vladimira Štanger-Velički.
Prof. don Anton Šuljić je u prvome dijelu predavanja govorio o teologiji slike te je iznio polazišta za razumijevanje i življenje duhovnosti, da bi se zatim zadržao na duhovnosti djece te načinima na koji slike utječu na djecu. Kazavši kako se djeca i sama rado izražavaju slikama, istaknuo je da su njihovi crteži često izraz njihova unutarnjeg svijeta te je stoga važno promatrati i proučavati što simboliziraju elementi u dječjim likovnim radovima.
Iz razgovora koji se odvijao između gospođe Brankice Blažević voditeljice povjerenstva Katehetske škole pri NKU-u i akademske slikarice Alme Orlić saznali smo da se ljepota u umjetnosti, nalazi u istini i skladu te da se do nje dolazi ondje gdje umjetnik vjeruje u ono što stvara.
Docentica s Učiteljskog fakulteta Antonija Balić Šimrak, među ostalim, rekla je kako jedan od pojmova koji se često povezuje s umjetnošću jest pojam duše koja je sastavni dio čovjekova bića te da je ona povezana s onim unutrašnjim individualnim i izvornim. Vjerovanje nam donosi mir, samopouzdanje i nadu. Zbog toga je umjetnost usko povezana s vjerovanjem što je tijekom povijesti dokazano i razvojem ukupne kulture te se umjetnost uvijek vezivala uz "višu svrhu" i uz ono što se razumom ne može spoznati. Predavačica je citirajući A. Augustina koji je rekao: "Duša se hrani onim što je veseli", istaknula kako se danas u pedagogiji razmatra utjecaj likovnog stvaralaštva na razvoj djeteta i na razvoj emocionalne inteligencije kroz otkrivačko-stvaralačko-spoznajne procese.
U svom predavanju "Literarni i slikovni jezik slikovnica vjerskog sadržaja", docentica Štanger-Velički je ukazala na važnost slikovnice u životu predškolskog djeteta te bi se pri njihovu izboru trebalo paziti na sljedeće kriterije:
– estetski, tj. književni/jezični i likovni
– pedagoško/metodički, odnosno primjerenost dobi
– etički, edukativan u našem slušaju, kriterij teološke ispravnosti.
Dr. Štanger-Velički naglasila je kako ima lijepih slikovnica vjerskog sadržaja te je, nažalost, mnogo slikovnica koje danas nalazimo na tržištu, a nazivaju se vjerskima, no ne zadovoljavaju upravo kriterij teološke ispravnosti. Prekrivene su velom dopadljivosti i slatkorječivosti, a poruka koju prenose višestruko je upitna. Postavlja se pitanje, trebamo li i smijemo li djeci davati iskrivljene pojmove pa ih poslije ispravljati? Svemu tomu pridaje se premalo pozornosti, a poznata je činjenica da upravo ono što se doživljava i uči u prvih sedam godina života obilježava čovjeka čitava života. Prilikom odabira slikovnica za najraniju dob moramo biti vrlo oprezni. Svaku slikovnicu trebamo sami pročitati prije nego što je dajemo djeci i sami razmisliti zadovoljava li prije navedene kriterije. Nadalje, izuzetno je bitno da se ne mijenja značenje simbola, odnosno ilustracije i simboli također trebaju zadovoljavati kriterij teološke ispravnosti kako se ne bi unosila pomutnja. Primjera takvih pomutnji u simbolima ima mnogo, jedan od njih je ilustracija zmaja, koji u kršćanskoj umjetnosti simbolizira zlo, a u slikovnicama se prikazuje kao neko simpatično i pozitivno biće koje nam ponekad može biti prijatelj i suputnik. Na kraju je zaključila kako bi pisci morali posredovati ono što barem djelomično osobno i egzistencijalno dijele te na taj način zadovoljiti posljednji i vrlo bitan kriterij: kriterij autentičnosti. Samo autentična književnost imat će prije navedenu pedagošku, ali i moralnu/etičku, a također i pastoralnu funkciju. Dobra savjest pisca (proživljenost iskustva o kojem piše), njegovo poznavanje jezika i teološko znanje, poznavanje egzegeze, uz nadahnuće, stvorit će kvalitetno književno djelo.
Kao i svake godine i na ovoj katehetskoj školi nakon predavanja slijedile su radionice koje tematski prate predavanja. Bilo je ponuđeno devet radionica koje su pripremili odgajatelji iz raznih vrtića, a odgajatelji su imali mogućnost sudjelovati na onima koje su sami izabrali.
s. Kristina Tunić