Na treću nedjelju došašća, prema želji pape Franje, bit će otvorena i Sveta vrata rimske katedrale sv. Ivana Lateranskog, kao i ona u svakoj partikularnoj crkvi posebnoga značenja ili u svetištu od osobite važnosti kako bi se što većem broju vjernika omogućilo da kroz njih prođu sa zahvalnošću i odgovornošću (usp. Misericoridae vultus, 3-4).
Jubilej milosrđa bit će izvanredan po tome što je posvećen jednoj sasvim određenoj temi koju papa Franjo smatra izuzetno važnom za Crkvu koja se posvećuje zadaći nove evangelizacije. Milosrđe kao svojstvo Božje i očitovanje njegove svemoći u ljubavi posebno je draga tema papi Franji koju ističe od samog početka pontifikata: „(…) na sam spomen milosrđa ta riječ mijenja sve. To je nešto najbolje što možemo čuti: mijenja svijet. Malo milosrđa čini svijet manje hladnim i pravednijim. Trebamo shvatiti dobro to milosrđe Boga, toga milosrdnog oca koji ima toliko strpljenja …“ (Angelus, 17. ožujka 2013.).
Geslo Jubileja: Milosrdni kao Otac (usp. Lk 6, 36), poziva sve Isusove učenike na isto. „Sve u njemu govori o milosrđu. Ništa u njemu nije lišeno suosjećanja“ (Misericoridae vultus, 8). Milosrđe nije dakle kršćanska ideja, ono je djelo očitovanja Božje ljubavi i kriterij za utvrđivanje identiteta djece Božje, njihovih namjera, stavova i vladanja koji se pokazuju u svakodnevnom životu. Sukladno tom uvjerenju tijekom Jubileja milosrđa Sveti Otac želi putujuću Crkvu uputiti na „put milosrđa“. To je zapravo jedan duhovni put u čijem je središtu Bog – milosrdni Otac koji sve poziva k sebi kako bi iz susreta s njim nastavili ići životnim putem s krepošću milosrđa. Ta krepost se očituje na različite načine. Usuglašavanje s „valnom duljinom“ Božjega milosrđa i prenošenje istoga vlastitim riječima i djelima doprinosi stvaranju „oaza milosrđa“ koje su toliko potrebne u današnjem svijetu (usp. Isto, 9-12). Logo Jubilarne godine je poput jedne male teološke sinteze koja na umjetnički način ocrtava evanđeoski ideal i zahtjev milosrđa. Prema zamisli autora, Marka Ivana Rupnika, logo prikazuje Krista kako na ramenima nosi izgubljenog čovjeka dovršujući tako djelo utjelovljenja s djelom otkupljenja. Logo ocrtava i način na koji Dobri pastir dodiruje čovjekovo tijelo. S ljubavlju koja je kadra mijenjati život, tj. milosrđem, Isus se oprtio tjelesnošću prvoga čovjeka – Adama. Njihove se oči djelomično podudaraju kako bi svaka osoba, kontemplirajući Kristovim okom Očevu ljubav, u novom Adamu – Kristu, otkrila svoju čovječnost i budućnost koja je očekuje. Hod prema toj budućnosti, u koju Krist iznosi čovječanstvo iz tame grijeha i smrti, očituju tri elipse koje okružuju Bogočovjeka Isusa Krista i izgubljeno stvorenje. Središnja elipsa je najtamnije boje i upućuje na tajanstvenost Oca koji sve oprašta.
Različita slavlja u Godini milosrđa pratit će i Himna „Misericordes sicut Pater“ za koju je glazbu napisao britanski skladatelj Paul Inwood, a tekst o. Eugenio Costa, isusovac. Tijekom Jubileja, nedjeljna čitanja kroz godinu bit će uzeta iz Evanđelja po sv. Luki, koji je prozvan evanđelistom milosrđa. Jedne subote u mjesecu održavat će se još jedna opća audijencija, po uzoru na opće audijencije srijedom. Bit će to opća audijencija s obilježjem Jubilejske godine. Svake će se večeri u 18 sati na Trgu sv. Petra moliti sv. krunica. Posebna povlastica Jubileja je mogućnost zadobivanja jubilarnog oprosta. U pismu što ga je papa Franjo uputio 1. rujna predsjedniku Vijeća za promicanje nove evangelizacije nadbiskupu mons. Salvatoreu Fisichelli, naznačeno je kako prolaz kroz Sveta vrata ili Vrata milosrđa omogućuje zadobivanje potpunog oprosta uz slavlja sakramenata pomirenja, euharistije i druge uobičajene uvjete. Isto će moći zadobiti i svi bolesni i nemoćni koji nisu u mogućnosti hodočastiti do Svetih vrata, a mogu se pričestiti ili sudjelovati na sv. misi i zajedničkoj molitvi, pa i posredovanjem sredstava društvenoga priopćavanja, kao i svi zatvorenici prolazom kroz vrata svojih ćelija. No oprost će zadobiti i svaki onaj tko se s većom zauzetošću potrudi živjeti djela milosrđa.
Osim toga, neki najavljeni događaji očituju vrlo dinamičan hodogram velikih događanja i slavlja tijekom 2016. godine i za neka posebna slavlja: dani od 19. do 21. siječnja bit će posvećeni svima koji su uključeni u organizaciju za hodočasnike; na Čistu srijedu, 10. veljače, poslanje će primiti misionari milosrđa. Za grijehe pridržane Apostolskoj Stolici odrješenje će moći dati misionari milosrđa. Njih se preporučuje dočekati na biskupijskim razinama u kontekstu pučkih misija (usp. Misericoridae vultus, 13-19). U ponedjeljak 22. veljače Jubilej će slaviti rimska kurija i institucije povezane sa Sv. Stolicom; od 4. do 5. ožujka organizirat će se pokorničko bogoslužje u Sv. Petru u sklopu inicijative „24 sata za Gospodina“. U tom smislu sve su biskupije pozvane uključiti se u inicijativu. Od 1. do 3. travnja, tj. nedjelje Božanskoga Milosrđa, održat će se susret i slavlje za sve pokrete, udruge i redovničke institute koji su nadahnuti karizmom milosrđa; od 23. do 25. travnja više će događaja biti organizirano za mlade u dobi od 13 do 16 godina; na svetkovinu Gospodnjeg Uznesenja, 5. svibnja, održat će se bdjenje za sve one koji su potrebni utjehe; od 27. do 29. svibnja, tj. slavlja Tijelova u Italiji, održat će se susret đakona; od 1. do 3. lipnja kada slavimo 160-tu godišnjicu svetkovine Presvetog Srca Isusova održat će se susret svećenika; Susret bolesnih i osoba s posebnim potrebama održat će se od 10. do 12. lipnja; Svjetski dan mladih slavit će se od 26. do 31. srpnja u Krakovu; karitativni dragovoljci iz čitavoga svijeta okupit će se od 2. do 4. rujna i proslaviti Jubilej na spomendan bl. Tereze iz Kalkute; katehisti će imati svoje slavlje 25. rujna; oni koji se osobito nadahnjuju Marijom, Majkom milosrđa, imat će posebno slavlje 9. listopada; Jubilej za osobe koje su u zatvoru proslavit će se 6. studenoga; na 33. nedjelju kroz godinu, 13. studenoga, zatvorit će se Sveta Vrata u rimskim bazilikama i biskupijama; završetak Jubilarne godine slavit će se 20. studenoga na svetkovinu Krista Kralja kada će se zatvoriti Sveta vrata u bazilici sv. Petra. (usp. Informazioni, 28-29)[1]
„Sve što pojedinac treba učiniti jest prihvatiti poziv na obraćenje i podvrgnuti se pravdi u ovome posebnom vremenu milosrđa koje Crkva nudi. (…) Milosrđe se ne protivi pravednosti, nego izražava način na koji Bog postupa s grješnikom, nudeći mu novu priliku da prizna svoj grijeh, za njega se pokaje, obrati se i vjeruje.“ (Misericoridae vultus, 19 i 21). U tu svrhu Sveti Otac uputio je nekoliko vrlo konkretnih savjeta kako bi svi mogli živjeti u kreposti milosrđa: oraspoložiti se za slušanje Božje riječi i otkrivati vrijednost šutnje kako bi je se razmatralo; poduzeti jedno hodočašće koje će predstaviti put što ga svaka osoba prelazi u vlastitome životu; ne suditi, suosjećati, opraštati i darivati; otvoriti srce onima koji žive i u najudaljenijim egzistencijalnim periferijama, noseći riječ i gestu utjehe, oslobođenja; živjeti tjelesna i duhovna djela milosrđa; otvoreno se boriti protiv korupcije, i to mudro, budno, čestito, transparentno, prokazujući svaku zloporabu dobara; intenzivnije živjeti korizmu uz Božju riječ i slavljenje sakramenta pomirenja kako bi se primilo oprost Oca (usp. Isto, 13-19; 22). 
„Ova je, dakle, izvanredna Sveta godina posvećena tomu da živimo u svakodnevnome životu milosrđe koje Otac neprestano proteže na sve nas. Dopustimo da nas u ovome Jubileju Bog iznenadi. On se nikada ne umara širom otvarati vrata svoga srca i ponavljati nam da nas voli i da želi dijeliti s nama svoj život“ (Isto, 25).
Neka nas sve na tom putu prati zagovor Marije, Majke milosrđa i zaštitnika Jubileja, sv. Leopolda Bogdana Mandića i sv. Faustine Kowalske.
s. Marijana Mohorić